REPORTAŽA: DŽAMIJA NA KUŠLATU, BISER I PONOS PODRINJA

Džamija Kušlat koja se nalazi na visokoj stijeni iznad puta Zvornik-Vlasenica i ušća rijeka Drinjače i Jadra, između naselja Drinjača i Konjević Polje, zbog svoje ljepote i neobične lokacije već stoljećima izaziva pažnju i divljenje prolaznika. O njoj su pisali i pohodili je znameniti ljudi, za džamiju su se vezale mnoge legende, a zbog velike kulturno-historijske vrijednosti bila je pod zaštitom države. Kao i ostali islamski vjerski objekti u Podrinju, porušena je u februaru 1993. godine, pa obnovljena i ponovo otvorena dvije decenije kasnije.

Džamiju su prema vjerodostojnim dokumentima podigli i koristili osmanski vojnici odmah nakon njihovog dolaska u BiH, pa je ona jedna od najstarijih, a sigurno prva vojna džamija u našoj zemlji. –Iako godina gradnje nije tačno utvrđena, prema navodima Evlije Čelebije ona je džamija Mehmeda Fatiha, dakle iz najranijeg perioda osmanske uprave u BiH. Arhitektura i lokacija gradnje govore da je to period prve polovine 15. stoljeća. Pouzdano znamo da je na Kušlatu boravio putopisac Evlija Čelebija koji je opisao tvrđavu, džamiju, posadu i prostor na kome se nalazi, što je zabilježeno u Putopisu Evlije Čelebije objavljenom u Sarajevu 1996. godine, – navodi Mustafa ef. Muharemović, historičar i predsjednik Medžlisa IZ Zvornik Prema riječima prof. Osmana Halilovića koji se bavi istraživanjem ovog i drugih sličnih lokaliteta u Podrinju, postoji lokalna predaja da su pripadnici ratničkog hazarskog plemena Halisije u službi bosanske vlastele činili posadu Kušlata još davno prije Fatiha. –Ako u toj predaji ima tragova historijske istine, to bi značilo da je na Kušlatu još u 13. stoljeću morao postojati objekat za obavljanje islamskih obreda, s obzirom na to da su Halisije nesporno bili tradicionalni muslimani. Za njih se vezuje i ime Kušlat, koje je turskog porijekla, a bilo je u upotrebi i prije dolaska Osmanlija, – ističe Halilović.   Do 1833. godine džamija je služila kao vojna, a potom za potrebe stanovništva koje je živjelo u njenoj blizini. Bila je okupljalište uleme, sufija, putnika namjernika… Na tom prostoru učene su kišne dove. Posebno je bilo značajno okupljanje krajem avgusta pod vođstvom rahmetli Mehmed ef. Hafizovića. Ta tradicija je nastavljena i danas. Najzaslužniji za ponovnu izgradnju objekta  su poznati zvornički advokat Alija Efendić i ljekari iz Bratunca, supružnici dr. Džemil i dr Senada Hujdurović, koji su finansirali kompletnu obnovu.   -Zatekli smo samo ruševine, a prostor je bio zarastao. Htjeli smo da je obnovimo u autentičnom izgledu i materijalu koji se ugrađuje. Koristili smo dostupne podatke i fotografije i konsultovali stručne ljude koji se bave zaštitom kulturno-historijskog blaga i mislim da smo u tome uspjeli, – kaže Mustafa ef. Muharemović.   Džamija na Kušlatu je za većinu Podrinjaca uvijek bila više od vjerskog objekta, pa se svakodnevno bilježe pojedinačne i grupne posjete ovom lokalitetu iz zemlje i dijaspore.  Činjenica da se značajan dio puta do nje mora preći pješice za mnoge predstavlja izazov da pohode visoku stijenu sa džamijom na vrhu. Pretpostavlja se da će posjetilaca biti sve više, pa se radi na tome da se ovaj neobični lokalitet pretvori u stalnu turističku destinaciju.   –U duhovnom smislu Kušlat kao uzvišenje je  vjerovatno imao svoj značaj i prije prvog poznatog pomena u srednjovjekovlju, imajući u vidu slavensku fascinaciju visovima i obredoslovljem vezanim za visove. U tradiciji su Bošnjaci naslijedili ovu vezanost za te prečice ka Nebu upražnjavajući vijekovima učenje kišnih dova upravo na lokalitetima koji visinom dominiraju nad krajolikom. Najvažnije rano sufijsko duhovno središte istočne Bosne je tekija i zavija šejh Hamza babe Orlovića u Konjević Polju, o kojoj imamo prvi spomen već 1517. u vrijeme sultana Selima Javuza I. Ova poznata tekija se nalazi svega jedan kilometar od džamije na Kušlatu – navodi Osman Halilović.

Ova džamija oduvijek  je bila sastavni dio sufijskog života i duhovnosti na ovim prostorima. Tu, jedno vrijeme zamrlu tradiciju na Kušlatu je obnovio rahmetli šejh Mehmed ef. Hafizović krajem osamdesetih godina, a danas brigu o očuvanju sufijske tradicije ovoga mjesta vodi šejh Mustafa Hadžić iz Zvornika.   Među brojnim legendama vezanim za džamiju na Kušlatu najviše je prenošena ona da su vile donijele materijal za njenu izgradnju na sadašnje mjesto i da je svaki pokušaj promjene lokacije bio neuspješan. Govorilo se i kako su meleci snijeli niz liticu dvoje djece koja su pala sa stijene i ostala živa zato što njihova majka nije prekinula namaz kada je čula njihov krik. Također, poznata je i priča o kćeri zapovjednika vojne posade koja se zbog nesretne ljubavi bacila u smrt sa stijene na kojoj se džamija nalazi.

 

PodrinjeOnline